MOJ KRAJ

Obrovac, selo na sjeverozapadnom rubu banjalučke opštine prema evidenciji sačinjavaju naselja: Bojanići, Čiče, Ćorde, Donji Dojčinovići, Dragoljići, Đurđevići, Gornji Dojčinovići, Hrke, Jukići, Kovačevići, Kula, Maksimovići, Maletići, Malići, Marjanovići, Marušići, Miljići, Mrzići, Obrovac, Petrovići, Pranjići, Trivundže i Vukelići.

Ovo, teritorijalno prostrano selo, pripada mjesnoj zajednici Bronzani Majdan. Nalazi se zapadno od Banja Luke, udaljeno 30 kilometara. Naslanja se svojim granicama na sela Melinu na istoku, Stratinska na zapadu, Bronzani Majdan na sjeveru i na jugu na selo Stratinska i Tramošnja (opština Sanski Most), što nas dovodi do zaključka da se nalazi na granici dviju opština. Prije posljednjeg rata to su bile opštine prvobitno, do 1963. godine, Bronzani Majdan i Sanski Most, kasnije Banja Luka i Sanski Most, a sada trenutno Banja Luka i Oštra Luka.

Od zaborava oteto

Prema riječima jeromonaha Metodija Kragulja, starješine Manastira Gomionica, u starim zapisima se nalazi podatak da je 1604. godine u Obrovcu bilo šest domaćinstava. U tadašnjim vremenima su kuće brojile i sa po dvadeset ukućana.

Nastanak imena

Prema predanju ili ti legendi područje Obrovca je tukao staršan led godinama i uništavao svu ljetinu. Prosto se nije imalo kuda i pribjeglo pronalaženju bilo kakvog rješenja. Tu su stanovnike Obrovca posavjtovali da pronađu dva crna vola, bez trunke bijele dlake, i da oboru brazde oko cijelog sela i da to urade za jedan dan. U svojoj namjeri su i uspjeli i zavjetovali su se da taj dan četvrtak bude zavjet seljana za zaštitu od leda.
Kao što vidimo oboru (proći brazdom u krug oko nečega, oborati), pa je odatle vremenom nestalo o kao samoglasnik (vrlo česta pojava nastajanja riječi u srpskom jeziku i u evoluciji srpskog jezika dodavanje i gubljenje samoglasnika) i dobijamo obro na to se vremenom nadovezalo čest dodata vac ili ovac i dolazimo do riječi Obrovac.

Stanovništvo

Broj stanovnika sela Obrovca je 1971 godine je bio 1.345. Tendencija periferije i lošije razvijenih ruralnih krajeva se u tom vremenu ogledala u brojnom napuštanju sela u potrazi za nekim boljim životom. Prije raspada SFRJ je po popisu bilo 1.046 Obrovčana. Poslednji podaci iz 2013-te godine navode brojku od 499 stanovnika ovog sela. Srbi su zastupali između 95 i 98 procenata stanovništva, varijacije se objašnjavaju izjašnjavanjem pripadnosti Jugoslovenima. Zanimljivost je da je 1981 po popisu na teritoriji živjeo i jedan Crnogorac.
Opširnije o stanovništvu sela kroz vijekove možete pročitati na stranici ISTORIJAT SELA

Radi se o ugodnom cjelokupnom geografskom položaju, izuzetnoj prirodnoj ljepoti i ogromnim potencijalima za poljoprivredu, stočarstvo, lov, ribogoj, šumske plodove, turizam... Gornji dio sela se dogleda sa Manjačom, Grmečom i Kozarom. Nije tajna da je "Behrem-aginica", ili kao što narod kaže "Bereganca" vazdušna banja i raj za dušu.

Stranica na kojoj se nalazite je plod rada entuzijasta kojima zavičajne vrijednosti u poplavi današnjeg bezvrijeđa još uvijek znače. Krećući se po odjeljcima i stranicama ćete pronaći brojne interesantne zapise i baštinu našeg kraja. Svjesni smo da je, uprkos želji, bilo nemoguće obuhvatiti i opisati svaki sokak i sve kotarove. Zato vas molimo da nam u tome pomognete svojim prilozima kojima ćemo sa radošću dopunjavati i bogatiti sadržaje.

Vaše poruke, pohvale, primjedbe ili predloge možete unijeti direktno preko obrazca za poruke ili na elektronsku adresu: obrovac@mojkraj.eu